Sezona mu je – nar ili morski šipak

Sezona mu je - nar ili morski šipak

Nar ili morski šipak je tamno crvena voćka veličine 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Porijeklom je iz Azije (od Irana do Himalaja), ali danas se uzgaja na čitavom mediteranu, kao i Sjevernoj Americi. Sazrijeva početkom jeseni, a dostupan je od septembra do januara.

Smatra se da je nar jedna od prvih kultivisanih voćki zajedno sa maslinom, grožđem, smokvom i datulom (4000 do 3000 g pr.H.). Tokom vijekova predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistična iscjeliteljska svojstva, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras. Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea.

Nauka se tek kratko vrijeme zabavlja razotkrivanjem njegovih tajni: istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i ulja koje se dobija iz sjemenki. Tako je morski šipak nedavno proglašen super junakom među voćkama i ponovo se našao u centru pažnje, a ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog ukusa, već svog doprinosa u održavanju zdravlja. Istraživanja pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je sa poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo uticati na usporavanje artritisa, kao i sa povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni pritisak, Alzheimer-ovu bolest, plodnost i starenje.

Sadrži mnoštvo vitamina C i veću količinu folne kiseline i vitamina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalijum. U soku se nalaze tri vrste polifenola – tanini, antocijani i elagična kiselina, vrlo moćni oblici antioksidanata koji štite ćelije na molekularnom nivou od razornog djelovanja slobodnih radikala. Nar sadrži više antioksidanata od brusnice i narandže, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sistema i nisu toksični.

Skoro da nema stanja gdje morski šipak, odnosno sok od morskog šipka, nisu pokazali svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuju nivo LDL (lošeg) holesterola, povoljno djeluju kod dijabetesa i limfoma. Izgleda da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja zidova krvnih sudova.

Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, što pomaže u očuvanju zuba. Takođe smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može da pomogne kod liječenja raka dojke. U ekstraktu nara pronađen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože.

Morski šipak konzumiran kao voće nema propratnih pojava, pa može da se jede u gotovo neograničenim količinama. Svako voće je izvor bogatstva fitotvari, a ukoliko se jede svježe, povoljni uticaji na zdravlje su mnogobrojniji i snažniji. Preporučuje se konzumiranje svježeg nara zbog boljeg iskorištavanja antioksidanata, i to u sklopu uravnotežene ishrane, a takođe i ukoliko imate problema sa apetitom, jutarnjom mučninom i bolnim grlom. Dokazano je da nar pomaže osobama oboljelim od astme, obzirom da visoki nivo vitamina C ima snažno protiv-upalno djelovanje. Od morskog šipka se proizvodi i sok (upitno je da li ga ima na policama naših prodavnica) koji predstavlja potencijal u borbi protiv otvdrnjavanja krvnih sudova.

Plod nara možete da čuvate na sobnoj temperaturi, ali ne direktno na sunčevom svjetlu. Za duže skladištenje, u frižideru se može ostaviti cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u frižideru ili zamrzivaču u plastičnim kesama.

Izvor: nutricionizam

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *